Stanković: Poljoprivreda, ležišta mrkog uglja i privlačenje investitora glavni put Aleksinca

INTERVJU: Nenad Stanković, predsednik opštine Aleksinac rođen je u selu Supovac koje se danas nalazi u opštini Crveni krst. Osnovnu školu završio je u Aleksincu. Pohađao je Gimnaziju u Aleksincu da bi kasnije dilomirao sociologiju na Filozofskom fakultetu u Nišu.

Rodjen je 18. novembra 1958. godine u selu Supovac (tada Opština Žitište, danas Gradska opština Crveni Krst – Niš).

Osnovnu školu pohađao je u Žitkovcu i Aleksincu. Maturirao je u Aleksinačkoj gimnaziji. Diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Nišu. Radio je u građevinskim preduzećima i Aleksinačkim rudnicima da bi kasnije predavao u Aleksinačkoj gimnaziji. Bio je član Srpske radikalne stranke da bi posle formiranja Srpske napredne stranke prešao u ovu partiju. Otac je dvoje dece.

G:Kažite nam tri društveno – privredna pravca u kojima bi Aleksinac sa okolnim selima trebalo da vidi svoju budućnost? Da li je to poljoprivreda, privlačenje investicija… zašto je Aleksinac na dobrom putu?

Poljoprivreda je definitivno najvažnija privredna grana u opštini Aleksinac, pored proizvodnje hrane potrebno je više raditi na preradi, dakle raditi na razvijanju prehrembene industrije. Privlačenje investicija je nešto na čemu konstantno radimo kako bi zaposlili i stanovnike opštine čija egzistencija ne zavisi od poljoprivrede, da smo na dobrom putu pokazuje u kontinuirano smanjenje nezaposlenih.

G:Šta je to, koji je to kapital koji Aleksinac ima, a koji bi mogao na najbolji način da se iskoristi u privrednom, društvenom, pa i turističkom smislu?

Velika ležišta mrkog uglja predstavljaju ogroman kapital naše opštine i nadamo se da ćemo uz podršku Vlade Republike Srbije i JP PEU Resavica uspeti da otvorimo nove jame za eksploataciju uglja na Aleksinačkom Rudniku. Iako turizam ne predstavlja primarnu granu privrede, opština Aleksinac poseduje veliki turistički potencijal u bogatom istorijskom nasleđu, kulturno – istorijskim spomenicima i objektima od istorijskog značaja kao što su: Manastir Sv. Stevanu Lipovcu, Spomen Crkva N.N. Rajevskog (grof Vronski iz „Ane Karenjine“) u Gornjem Adrovcu, Deligrad, Šumatovac, Manastir Sv. Roman, Manastir Sv. Nestor u Vitkovcu, u pririodnim bogatstvima (Bovansko jezero, lovišta, termalni izvori) i izuzetnom geografskom položaju (Koridor 10, blizina Sokobanje i Niša)

G:Nalazite se među pet opština u Srbiji u kojima se najbže izdaju građevinske dozvole. To bi svakako trebalo iskoristiti. Kakvi su vam planovi u tom administrativnom uspehu. Da li ćete to na neki način reklamirati radi većeg privlačenja investicija, kako ste uspeli da se kotirate na tako visoko mesto?

U procesu podizanja nivoa organizacije u opštinskog administraciji u svim oblastima postigli smo vrlo dobre rezultate. Mladim i sposobnim kadrovima, dobrom organizacijom i uspešnom primenom Pravilnika o postupku sprovođenja objedinjene procedure omogućili smo potencijalnim investitorima da Aleksinac bude privlačnije i atraktivnije mesto za ulaganje kapitala.

G:Šta sa poljoprivredom u aleksinačkim selima. Opšte je poznato da je zemlja oko Morave jedna od najplodnijih u zemlji. Kako to iskoristiti, da li ima planova za subvencije poljoprivrenika. Kako poljoprivredniku omogućiti da mu se poboljša standard?

Iako je Aleksinačka kotlina bogata plodnim zemljištem, smatramo da kapaciteti i potencijali nisu dovoljno iskorišćeni. Zbog toga Opština svake godine preko Fonda za razvoj poljoprivrede izdvaja sredstva, kao jednu od mera za bolji život i standard sugrađana i žitelja opštine koji žive u ruralnim sredinama. Izjednačavanje uslova života na selu onima u gradskoj sredini je naš kontinuirani zadatak, a to podrazumeva unapređenje infrastrukture – dobri putevi, voda za piće, javna rasveta i sve što život građana čini lagodnijim i komfirnijim. Naravno, prepoznajemo i probleme – usitnjenost parcela i nedovoljne površine pod režimom navodnjavanja – i trudićemo se da u narednom periodu radimo više na rešavanju istih.

G:Šta je najveći društveno – privredni problem, trenutno, opštine Aleksinac. Šta je to što bi moglo da se reši i olakša vam posao?

Pored pozitivnih kretanja, stopa nezaposlenosti je još uvek iznad republičkog proseka. Radićemo još intezivnije na dovođenju domaćih i stranih investitora, kao i na podizanju kapaciteta postojećih, naravno uz podršku Vlade Republike Srbije.

G:Koliko i koja preduzeća su najavila dolazak i formiranje pogona u opštini Aleksinac. Koja su to preduzeća i čime se bave.

Investitori u oblasti tekstila su vrlo zainteresovani za dolazak zbog dobre infrastrukture, uređenog zemljišta, sposobne i kvalifikovane radne snage. Jedna od prednosti naše opštine je i brzina izdavanja građevinskih dozvola, te će postojeći i novi privredni subjekti koji žele da prošire svoje kapacitete imati maksimalnu logističku podršku.

G:Kolika je sadašnja stopa nezaposlenosti i kako je rešiti. Aleksinac se nalazi na Koridoru 10, da li tu ima šanse za formiranje pogona, kampova, benzinskih pumpi, a u prenosnom smislu da li tu ima šanse za veći broj zapošljavanja?

U poslednjih par godina broj registrovanih nezaposlenih lica je smanjen za 1.500. Napomenuo bih da je povećan broj zaposlenih u privatnom a smanjen u javnom sektoru, što je odlika realne i zdrave ekonomije. Opština Aleksinac se nalazi na samom Koridoru 10 i ima potencijale kako za razvoj privrede, tako i za pružanje velikog broja usluga i razvoj trgovinske delatnosti.

G:Koji su vam dalji planovi na popularizaciji opštinskih resursa? Šta je izvodljivo , uraditi, a da od toga imaju građani korist?

U narednom periodu cilj je zadržati pozitivan trend u raznim oblastima gde ima pomaka. Koristiti sve moguće mehanizme da se istaknu dobre i pozitivne stvari, a ne samo negativne.

I. Mojsilović,gradjanin.rs, Foto Dušan Stevanović